Pridružite se našoj inicijativi na radnacrno.hr i pomognite u izgradnji transparentnijeg poslovnog okruženja u hrvatskoj. Anonimno prijavite nezakonit rad i nelojalnu konkurenciju. Budite dio promjene koja težI pravednosti I zakonitosti na tržIštu. Vaša prijava može učiniti razliku!
O INICIJATIVI
Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, Obrtnička komora Istarske županije i Obrtnička komora Ličko-senjske županije, sastavnice su jedinstvenog komorskog sustava na čelu sa Hrvatskom obrtničkom komorom. Teritorijalno pokrivaju područje Primorsko-goranske županije, Istarske županije te Ličko-senjske županije.
Tako Obrtnička komora Primorsko-goranske županije obuhvaća 11 udruženja obrtnika i to Udruženje obrtnika Rijeka, Udruženje obrtnika Opatija, Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje, Udruženje obrtnika Crikvenica, Udruženje obrtnika Novi Vinodolski, Udruženje obrtnika otoka Krka, Udruženje obrtnika Rab, Udruženje obrtnika Cres-Lošinj, Udruženje obrtnika Delnice, Udruženje obrtnika Vrbovsko i Udruženje obrtnika Čabar.
Obrtnička komora Istarske županije obuhvaća 7 udruženja obrtnika i to Udruženje obrtnika Pula, Udruženje obrtnika Buzet, Udruženje obrtnika Labin, Udruženje obrtnika Pazin, Udruženje obrtnika Poreč, Udruženje obrtnika Rovinj te Udruženje obrtnika Bujštine-Umag.
Obrtnička komora Ličko-senjske županije obuhvaća 4 udruženja obrtnika i to Udruženje obrtnika Gospić, Udruženje obrtnika Novalja, Udruženje obrtnika Otočac i Udruženje obrtnika Senj.
Na dan 31.siječnja 2024.godine Obrtnička komora Primorsko-goranske županije broji 10.590 aktivnih obrta, Obrtnička komora Istarske županije 9.682 aktivnih obrta, a Obrtnička komora Ličko-senjske županije 1.271 aktivnih obrta, dok Hrvatska obrtnička komora na razini Republike Hrvatske čak 112.824 aktivnih obrta.
Obrtnici su među najbrojnijim gospodarskim subjektima u Republici Hrvatskoj, a snaga obrtništva nije samo u broju obrtnika već u broju zaposlenih kod obrtnika, čak 211.420 na razini Republike Hrvatske, na dan 31.siječnja 2024.godine.
Obrt je u smislu odredbe čl.2. Zakona o obrtu, samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Radi usklađivanja i rješavanja stručnih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik pripada, obrtnici organiziraju svoj strukovni rad po sekcijama i cehovima na razini udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i HOK-a. Oblici strukovnog rada u udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i HOK-u su cehovi i sekcije. Organiziranost obrtnika u sekcije i cehove je dobrovoljna, a kroz oblike strukovnog rada promiču se i unapređuju djelatnosti te usklađuju interesi članova Komore, koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost.
Cehovi HOK-a okupljaju istorodne cehove POK-ova, cehovi POK-ova okupljaju cehove udruženja obrtnika, a cehovi udruženja obrtnika okupljaju obrtnike istorodne struke i osnovni su oblik strukovnog organiziranja i rada na razini udruženja obrtnika.
Sekcije su oblik strukovnog rada koji okuplja obrtnike koji obavljaju istu gospodarsku djelatnost ili užu grupu srodnih djelatnosti, a mogu se osnivati unutar cehova.
Obavljajući registriranu djelatnost i to ne samo u smislu obrta, već i trgovačkog društva, domaće radinosti, OPG-a i dr., poduzetnici imaju prava, ali i obveze dok svaki neprijavljeni rad i neregistrirana djelatnost predstavlja nelojalnu konkurenciju.
Problem nelojalne konkurencije je jedan od dugogodišnjih, najvećih problema obrtništva i poduzetništva, na koji se već godinama ukazuje, no s nezadovoljavajućim rezultatima.
Registracija obrta i trgovačkog društva može se provjeriti u Obrtnom registru za obrte https://pretrazivac-obrta.gov.hr/pretraga, u Sudskom registru za trgovačka društva https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1, za neke od OPG-ova na platformi https://www.opgovi.hr/opgovi-hrvatske/.
Na tragu navedenog, Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, Obrtnička komora Istarske županije i Obrtnička komora Ličko-senjske županije, pokrenule su inicijativu i mogućnost anonimne prijave neregistriranog rada, tzv. „rada na crno“ Komorama koje prijave će Komora proslijediti nadležnom Državnom inspektoratu, na daljnje postupanje.
Dodatno se ističe da se prijava podnosi u potpunosti anonimno te da Komore nemaju uvid u osobne podatke prijavitelja već će temeljem zaprimljene prijave postupati kao prijavitelji prema Državnom inspektoratu.
Ovime upućujemo i na mogućnost izravne prijave Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, putem obrasca: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.